Gdje je struka u sječi i sadnji stabala u Sarajevu?: "Nedostaje komunikacije"

Još jedan dan pod visokim temperaturama. Osunačane ulice su gotovo prazne, a oni koji moraju izaći iz kuće traže najkraći put do hlada. U ovakvim danima najbolje se vidi koliko gradu znače parkovi i drveće.

“To su najveće ekološke vrijednosti. Na kraju krajeva i ljudske vrijednosti i prirodne vrijednosti. Moramo se posvetiti svi u tom pravcu da se zaštiti priroda i resursi koje priroda pruža”, rekao je jedan od građana.

„Ako nećemo mi to sačuvati, neće niko. Priroda nam je jako važna. Onda će biti i manje toplote, biće svježije“, istakao je jedan od građana.

Osim što pruža hlad, drveće hladi prostor i oko sebe. Zbog toga je razlika u temperaturi između dijela ulice bez zelenila i prostora ispod krošnje ili u parku često drastična.

„U jednoj sobi imamo, naprimjer, iz jendog ćoška u drugi različitu temperaturu, ako uzmemo malo osjetljiviji termometar. U gradu su, naravno, vleike razlike, naročito, naprimjer, ako ulazimo u neko područje gdje je sami beton, asfalt, stakla – tu su temperature znatno veće, u odnosu, naprimjer, na neki obližnji park – tu već osjetimo znatnu razliku“, rekao je Dženan Zulum, klimatolog.

Upravo zato, stručnjaci upozoravaju da su zelene površine jedan od najboljih načina da se gradovi lakše nose sa sve češćim toplotnim talasima. Građani, nažalost, primjećuju da ih je sve manje.

„Neplanski se gradi, izuzetno. Biznismeni, veliki porstori i objekti, projekti...“, rekao je jedan od građana.

Manje je i drveća. Posljednjih dana građani su bili svjedoci masovne sječe starih stabala u Sarajevu, navodno iz predostrožnosti jer su predstavljala potencijalnu opasnost.

„Čuo sam da sijeku drveće u Sarajevu, što mislim da je najgluplja stvar za uraditi. Ako pogledate, naprimjer Trebinje - grade nove zgrade, ali ne sijeku drveće. Ako je tu neko drvo, grade oko njega. Sačuvaju svako drvo“, rekao je jedan od građana.

„Recimo, ispred moje zgrade bila su 2-3 fina platana, sve su ih posjekli. Kažu, pašće na auto. A mogli su ga zaštiti sajlama, vezati ga. Svakom stablu treba 60 godina da naraste, a on ga za sat posiječe i uništi“, istakao je jedan od građana.

„Ovo je vjerovatno bilo staro (pokazuje). Pošto sam ja ovdje odrastao, znam da je itekako staro bilo. To su jablanovili bili, ja mislim. Uostalom, treba razmotriri svaki pojedinačni slučaj, šta treba sjeći, šta ne treba“, rekao je jedan od građana.

A upravo je to najveći problem - struka često ne konsultuje.

„Prije nego što se ukloni neko stablo, zaista bi trebalo na jednom stručnom, naučnom i metodološkom pristupu ocijeniti kakvo je njegovo stanje – da li ono ugrožava sigurnost, zdravlje građana ili sigurnost njihove imovine. Naravno, treba takava stabla zamijeniti odgovarajućom vrstom, odgovoarajućim uzrastom stabla koje se može u ovim ekstremnim uslovima, tako da kažemo, primiti“, rekao je prof. dr. Dženan Bećirović sa Šumarskog fakulteta UNSA.

Međutim, mnoga nedavno zasađena mlada stabla u Sarajevu nisu uspjela preživjeti ni prve ljetne vrućine – opet iz istog razloga.

„Često izostaje komunikacija između onih koji poduzimaju takve aktivnosti i nas kao verificirane naučno-istraživačke institucije. U tom smilu bi, prije bilo kakvih aktivnosti sadnje, trebalo konsultovati struku. Struka preporučuje da se koriste otporne vrste, da se koriste provjerene vrste...“, istakao je prof. dr. Dženan Bećirović sa Šumarskog fakulteta UNSA.

Sve toplija ljeta pokazuju da zelenilo nije samo ukras grada. Stoga se uklanjanju i sadnji stabala mora pristupati planski, jer posljedice loših odluka često bivaju dugoročne.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad